SOLARNA  ENERGIJA  -  energija  budućnosti

• energije na zemlji je sve manje i ona je svaki dan skuplja
• sunce je jedini neiscrpni izvor energije  koji stoji čovjeku na raspolaganju. Energija koju Sunce stalno zrači na površinu zemlje tokom jednog dana, mogla bi pokriti čovjekove potrebe za energijom za oko 180 godina. Govoreći u brojkama, dnevno na Zemlju stigne sa Sunca oko 960 biliona kW energije, odnosno oko 1,36 kW/m2.
• korištenjem sunčeve energije koja je besplatna, moguče je uštediti i do 80% godišnje potrebe energije za pripremu sanitarne tople vode.
• tendencija u svijetu je korištenje solarne energije /proizvodnja električne energije i tople vode/
• solarna energija je energija koja je ekološki najčišča
• solarna energija u današnje vrijeme je relativno brzo isplativa.
• troškovi ugradnje sistema su mali u odnosu na vijek eksploatacije i samo se jednom plačaju kod ugradnje sistema
• u posljednjih trideset godina tržište solarnih uređaja bilježi rast od 25%, što je dosad nezabilježeno u bilo kojoj industriji
• do 2030.godine na tržištu solarnih uređaja moglo bi se godišnje obrtati i do 300 milijardi EURA
• korištenje solarne energije je povečano za 25% u odnosu na 2005 godinu
• u Evropi je u 2005.godini izvršen promet u oblasti solarne energije 5.800.000.000,00 EURA
• solarna energija danas pokriva samo 1% od globalne tražnje električne energije
• Njemačka je lider u svijetu u korištenju solarne energije, trenutno proizvodi električne energije koja u potpunosti zadovoljava grad od 600.000 stanovnika
• Danska proizvodi 23% električne energije iz vjetra, pomoču vjetrenjača
• oprema za solarnu energiju ima veoma male troškove održavanja i veoma dug vijek trajanja /preko trideset godina za proizvodnju električne energije i neograničen vijek za proizvodnju tople vode/

SOLARNA  ENERGIJA – proizvodnja tople vode

• vakumski cijevni kolektori su bolji od pločastih za oko 40%
• cijevni kolektori su izrađeni od specijalnog nepropusnog borosilikatnog stakla, idealnog materijala za izradu solarnih kolektora
• osim izuzetno velike mehaničke čvrstoče, borosilikatno staklo je između ostalog otporno i na otopine soli, te halogene elemente kao što je na primjer hlor.
• to posebno dolazi do izražaja pri visokim temperaturama, buduči da je iznad 100 stepeni C to staklo hemijski otpornije od večine metala
• u vakumskim cijevnim kolektorima se sunčeva energija gotovo bez gubitaka pretvara u toplinsku energiju uz maksimalan prinos energije
• visokom učinku pridonosi i vakum unutar cijevi koji sprečava gubitke topline koji bi inače otišli u zrak
• stepen refleksije i apsorpcije viši je od 95%, pa se tako od kolektora površine 5 metara
  kvadratnih može očekivati pod referentnim uslovima godišnji prinos od oko 680 kWh/m2
• ovakav kolektor je relativno lagan i time je njegova montaža vrlo jednostavna
• potpuno iskorištenje postiže se s uglom upada sunčeve svjetlosti od 60 stepeni, što je naročito bitno u razdoblju proljeća i jeseni kad se jačina sunčeve svjetlosti smanjuje.
• -cijevni vakumski kolektor u ljetnom periodu zadovoljava 90-100% potrebe za toplom vodom, u prelaznom periodu 50-70% a u zimskom 35-45%

SOLARNA  ENERGIJA  -  električna energija

• kod postavljanja nove ulične rasvjete povrat uloženih sredstava je oko 1,6 godina /nema iskopa kanala za kablove i nema kablova koji su svaki dan sve skuplji/
• kod prepravke postoječe ulične rasvjete povrat uloženih sredstava je oko 3 godine
• veoma dug vijek trajanja instalisanog sistema, preko trideset godina
• sistem obezbjeđuje autonoman rad  od tri do pet dana.
• u našoj zemlji dnevno se može dobiti 3-4,5 kWh/m2
• razvojem tehnologije, prvenstveno kod novih vrsta sijalica /male snage a velikog svjetlosnog efekta/, baterija /veoma dug vijek trajanja/, uređaja koji troše sve manje energije primjena fotonaponskih čelija je sve prisutnija
• sa fotonaponskim čelijama ugrađuju se i male vjetrenjače koje dodatno proizvode električnu energiju /pogotovo noču kad fotonaponske čelije ne proizvode električnu energiju/
• u svijetu je trenutno največi projekat elektrifikacije /milion domačinstava/ u Indoneziji, a največe svjetsko tržište dobijanja električne pomoču fotonaponskih čelija je Indija i Kina
• u Bosni i Hercegovini je potrebno 15,1m2 fotonaponskih čelija po domačinstvu da bi zadovoljio sve potrebe za električnom energijom

NAJČEŠĆA  PITANJA  VEZANA  ZA  SOLARNU  ENERGIJU

ZAŠTO  SOLARNA  ENERGIJA

• svi znamo da cijene nekih energenata kao što su: električna energija, nafta, prirodni gas, ugalj, drvo itd neprestano rastu. Na osnovu toga se trebamo zapitati da li naš kućni buđet može podnijeti tolike troškove
• svaka ugradnja ovih energenata zahtjeva velike investicije i ulaganja, ali ni tu nije kraj jer i nakon ugradnje iz dana u dan, iz godine u godinu mi plačamo korištenje ovih energenata
• naravno i kod solarnih sistema nas čekaju ulaganja, ali ona su minimalna. KAKO.
• Znači sva ulaganja se nalaze na početku /prilikom ugradnje ovih sistema/ i tu se sve završava. Koristimo ih maksimalno 20, 30, 50 godina ili bolje rečeno vječito, bez računa, bez plačanja, bez čekanja u redu.

TROŠKOVI  ODRŽAVANJA

• Oni su zanemarljivi, a za neke sisteme čak i ne postoje. Za sisteme koje treba održavati to je u prosjeku oko 1% na godišnjem nivou, od ukupne vrijednosti sistema

GDJE SE SVE MOGU KORISTITI  SOLARNI  SISTEMI

• Solarni sistemi se mogu koristiti na svakom mjestu zemaljske kugle. Naravno da se najbolje iskorištavaju na mjestima sa najviše sunčanih dana, međutim postoje sistemi koji su efikasni i u hladnim predjelima

DA  LI  SU  SISTEMI  EFIKASNI  I  KADA  JE OBLAČNO  tj KADA NEMA  SUNCA

• Da,  sistemi su upravo napravljeni tako da im je dovoljno malo svjetlosti da bi bili efikasni.
• Naravno sa jačinom sunca i svjetlost je veča pa je tada i sistem efikasniji

DA  LI  KIŠA,  SNIJEG  ILI  VJETAR  MOŽDA  SMETAJU  SOLARNIM  SISTEMIMA

• što se tiče kiše i vjetra odgovor je, apsolutno ne
• u zimskom periodu naročito u hladnim predjelima gdje snijega ima u velikim količinama solarni sistemi rade veoma efikasno
• kako? Radi svog geometrijskog položaja tj. Nagnutosti i materijala od kojeg su napravljeni kolektori, snijeg se veoma malo i kratko zadržava na njima

ŠTA  SE  DEŠAVA  NOČU,  KADA  NEMA  SUNCA

• da bi se 24 sata mogla koristiti topla voda na primjer preporučujemo „PUMPNE  SISTEME“ toplu vodu i u isto vrijeme kruženjem te tople vode grije hladnu vodu koja se nalazi
• kako oni rade?
• Preko dana kada sunca ima dovoljno, pumpni sistem akumulira toplu vodu i u isto vrijeme kruženjem te tople vode grije hladnu vodu koja se nalazi u specijalnim bojlerima koji također zbog svoje dobre izolacije mogu čuvati toplu vodu više od 24 sata
• Kod sistema za proizvodnju električne energije postoje baterije koje akumuliraju električnu energiju proizvedenu tokom dana
• Na ove sisteme je moguče ugraditi i male vjetrenjače koje će proizvoditi električnu energiju i noču

SOLARNA  JAVNA  RASVJETA

• solarna javna rasvjeta je trajno i isplativo rješenje u mnogim situacijama gdje je dovođenje elektro mreže preskupo ili je teren takav da ne dozvoljava postavljanje kablova
• osvjetljavanje prometnica /od auto-puta do lokalnih cesta/, parkirališta, autobusnih stanica, parkova, šetališta i drugih javnih površina predstavljaju neke od mogučih primjena solarna javne rasvjete

Prednosti solarne javne rasvjete

• nema kopanja i polaganja kablova
• laka instalacija
• nema devastiranja okoliša
• nema kašnjenja
• prenosivost
• nema potrebe za nikakvim naknadnim radovima kao kod klasične rasvjete
• nema računa za potrošenu električnu energiju
• nema potrebe za skupim projektima
• nema potrebe za trafo stanicama
• ekološko rješenje koje smanjuje upotrebu fosilnih goriva

BOSANSKO – HERCEGOVAČKA  ENERGETSKA NE-STRATEGIJA

Energije na zemlji je sve manje i ona je svaki dan skuplja. Sunce je jedini neiscrpni izvor energije koji stoji čovjeku na raspolaganju. Energija koju sunce stalno zrači na površinu zemlje tokom jednog dana, mogla bi pokriti čovjekove potrebe za energijom za oko 180 godina. Govoreći u brojkama, dnevno na ZEMLJU stigne sa sunca oko 960 biliona kW energije, odnosno 1,36 kW/m2.

Predstavnici kompanija koji žele graditi hidroelektrane u gornjem toku Neretve, naši ministri i predstavnici Elektroprivrede BIH, neumorno, svakodnevno poručuju kako će izgradnjom brana umjesto Neretve teći  med i mlijeko.

Dokučili su kako obnovljivi izvori energije postaju veliki biznis. Dosjetili su se kako bi bilo uputno uključiti se u tu savremenu svjetsku privrednu granu. U 2004 godini u svijetu ulaganja u obnovljive izvore energije bila su 30 milijardi dolara. U zadnjem desetljeću u projekte obnovljivih izvora energije uloženo je više od 150 milijardi dolara. Do 2030 godine na tržištu solarnih uređaja moglo bi se godišnje obrtati i do 300 milijardi eura. U Evropi je u 2005.godini izvršen promet u oblasti solarne energije oko 5,8 milijardi eura.

Naučnici i stručnjaci širom svijeta osmišljavaju i koriste nova znanja, metode i tehnologije kako bi došli do novih količina energije. Osnovni problem koji rješavaju je kako uskladiti i osigurati napredak društva kroz porast proizvodnje i potrošnju energije s pažnjom očuvanja prirode i čovjekovog okoliša. Briga za zaštitu okoliša postaje ključni uzrok privredne i energetske strategije.

Naši vrli ministri tvrde da imaju energetsku strategiju, samo što je niko od stanovnika naše države nije vidio. Biće to nevidljiva strategija. Kad nam odu ministri, ode i strategija. Nevidljiva strategija.

Nećemo znati koliki su nam postojeći kapaciteti obnovljivih izvora energije. U nas postoji nekolicina  ljudi, entuzijasta, bez potpore države koji se bave energetskom strategijom naše države. Ta grupa ljudi je procijenila prirodni, tehnički i ekonomski potencijal naše države. Naš najveći neiskorišteni potencijal imamo u solarnoj energiji. U svijetu, krajem 2004 godine instalisano je oko 160GW, što je oko 4% svjetskih kapaciteta. Od toga male hidroelektrane 61GW ili 38%, elektrane na vjetar 48GW ili 30% i energane na biomasu 39GW. Ostatak su foto naponske ploče koje proizvode električnu energiju. Solarna energija danas pokriva samo 1% od globalne tražnje električne energije.Znali itko u našoj državi koliki su neiskorišteni potencijali. Ostaje nam skriveno koje ćemo obnovljive izvore energije poticati: energane na biomasu, fotovoltnu solarnu energiju ili solarnu toplinsku energiju. S obzirom na položaj naše zemlje, posebno Hercegovine, velike mogučnosti su u fotovoltnoj solarnoj energiji i solarnoj toplinskoj energiji.

Jesmo li na pravom putu? U periodu od 2000 godine do 2004 godine u svijetu, največi porast korištenja obnovljivim izvorima energije, od 60% pokazuju fotovoltne solarne čelije, zatim slijedi porast elektrana na vjetar od 30%, pa biodizel sa porastom od 25%. Porast malih hidroelektrana je tek za 8%.

Šta čine druge zemlje? Njemačka, Danska koje imaju puno manje sunčanih dana od naše zemlje, razvile su industriju solarnih crijepova koji se koriste u građevinarstvu. Njemačka vlada plača pola eura za svaki kW električne energije putem solarnih panela privatnim vlasnicima u narednih dvadeset godina. U Danskoj su otišli još dalje. Svako domačinstvo koje proizvodi električnu energiju je automatski uvezano u državnu elektro-distribuciju. U susjednoj Hrvatskoj su izračunali da pokriju tri posto svoje teritorije solarnim panelima za proizvodnju električne energije i proizvodnju tople vode dobili bi oko osam puta više energije od današnje energetske potrošnje. Največi i najbolji rezultati na polju javne rasvjete. Sve zemlja pa i naša, jako mnogo troši energije na javnu rasvjetu. U svijetu se masovno počinje koristiti javna rasvjeta /auto-put, lokalne ceste, parkinzi, autobuska stajališta, parkovi/ koja se napaja električnom energijom dobijenom od sunca. Sadašnja cijena opreme za javnu rasvjetu je vrlo prihvatljiva i dostupna svakome da je ugradi.

Ne fali nam ni vjetra. U svijetu predviđaju povečanje od deset puta proizvodnje električne energije putem vjetra do 2010 godine.

U nas biomasu nitko i ne spominje. Biodizel je već obavezan u Evropskoj zajednici. Ideje da se počne sa proizvodnjom biodizela u Bosni i Hercegovini, je ostalo samo na ideji.

Šta će učiniti Bosna i Hercegovina? Največi problem je nemamo strategiju i nemamo validne podatke o našem energetskom potencijalu. Sve zemlje u svijetu ulažu maksimalne napore na proizvodnji energije putem obnovljivih izvora, sunca i vjetra. Kina planira da 10% svojih ukupnih kapaciteta proizvede putem sunca i vjetra. Australija, Indija, Norveška, Švicarska, pomenute Njemačka, Danska, takođe planiraju enormno povečanje električne energije putem sunca i vjetra. Indonezija planira da milion domačinstava dobije električnu energiju putem sunca i vjetra. Oko 40 miliona domačinstava u svijetu sada dobija toplu vodu putem solarnih kolektora. Australija, Amerika a uskoro i Evropska zajednica će zabraniti upotrebu običnih sijalica, koje od svoje nazivne snage troše 95% na grijanje a samo pet posto na osvjetljavanje.

U Bosni i Hercegovini se troši previše električne energije po domačinstvu, čak 2760kWh na godinu. Više nego u mnogim državama u Evropi, koje su mnogo razvijenije od nas: Portugal, Italija, Mađarska, Slovačka, Grčka. S obzirom na našu razvijenost trebali bi trošiti mnogo manje u odnosu na pomenute zemlje. Energija se u nas koristi rasipno, bez skrbi dobrog gospodara, a o mogučnostima uštede se ne i pomišlja. Upotrebom štednih sijalica mogle bi se napraviti velike uštede. Kada bi svako domačinstvo zamijenilo deset običnih sijalica sa štednim, uštede na nivou države bi bile oko 9,20 miliona maraka za godinu dana.

Gradnja mini hidro elektrana sigurno nije rješenje za našu zemlju. Korist bi bila veoma kratkog daha i to samo na građevinskim radovima. Oprema u mini hidroelekranama bi bile iz uvoza, održavanje opet iz uvoza a uništili bi svoju okolinu. Pogotovo što je u svijetu tendencija opadanja izgradnje mini hidroelektrana. Bajke su da bi na novonastalim jezerima razvio turizam. Navedite bilo koje vještačko jezero na kojem je razvijen turizam. Čovječanstvo je svaki dan sve više ekološki nastrojeno, tako da borave samo na prirodnim jezerima.